Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi dobra i usluge za potrebe tržišta te se koristi resursima i snosi poslovni rizik u cilju ostvarivanju dobiti i postizanja ekonomskih i društvenih ciljeva.

Prilikom otvaranja pravnog subjekta postoje nekoliko koraka koje je svaki budući poduzetnik mora proći. Niže možete pronaći preporučeni redoslijed koraka: - odabir imena: pored odabranog imena društva preporučljivo je pripremiti alternativna imena. Ukoliko imate stranu riječ u nazivu tvrtke potrebno je priložiti scan naslovne strane, unutarnje stranice i stranice na kojoj se nalazi prijevod strane riječi u riječniku na Hrvatskom jeziku. - odlazak kod javnog bilježnika: Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika morate imati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Prijedlog: kontktirajte javnog bilježnika prije samog odlaska do njihovog ureda kako bi unaprijed pripremili svu potrebnu dokumentaciju. - predaja dokumentacije i uplata pristojbi: Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO.HR. Nakon izvršenih uplata, HITRO.HR će kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim putem. - preuzimanje dokumentacije i otvaranje računa: Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO.HR. - sljedeći koraci: Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova). Društvo, vlasnika društva i zaposlenike društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO - e-Mirovinsko). Osim prijave društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO - e-Zdravstveno). Društvo je potrebno prijaviti i u nadležnoj Poreznoj upravi. Izrada pečat Društva

Za razliku od j. d.o.o. i d.o.o. temeljni kapital ovdje ne postoji. Obrt možete registrirati putem e-aplikacije ili osobnim dolaskom u ured državne uprave u gradu ili županiji. Troškovi osnivanja ne bi trebali prelaziti 55EUR. Prednosti obrta osim jednostavnog otvaranja i zatvaranja je i vođenje jednostavnog knjigovodstva, također i mogućnost paušalnog oporezivanja. Prednost je što se porez na dodanu vrijednost obračunava prema naplaćenim izlaznim fakturama i plaćenim ulaznim fakturama. Obrt također ima i svoje nedostatke. Za registraciju obrta potrebna vam je potvrda o stručnoj osposobljenosti, majstorskom ispitu i sl. Obrtnik za obveze odgovara neograničeno, odnosno cijelom svojom imovinom.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je društvo kapitala, a temeljni kapital za osnivanje mora iznositi 20.000,00 kn (većinom u novcu ali moguće je u obliku stvari ili prava). Troškovi osnivanja se kreću oko 4.000,00 kn. Osim visokih troškova osnivanja i temeljnog kapitala, nedostaci d.o.o. su i dvojno knjigovodstvo, stroga zakonska regulativa poslovanja te porezna obveza koja je ista kao i kod j.d.o.o. Prednosti d.o.o. je što može imati više osnivača te njihovi osnivački ulozi ne moraju biti jednaki. Osobna odgovornost svakog osnivača je ograničena. Stopa oporezivanja dobiti je fiksna ( 20%).

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je nekoliko godina dostupno poduzetnicima za registriranje. S obzirom da je potrebna svota temeljnog kapitala vrlo mala, svega 10 kn, a osnivanje brzo i jednostavno putem javnog bilježnika, nije ni čudno kako je j. d.o.o. vrlo popularan gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj. Troškovi osnivanja iznose oko 800,00 kn. Društvo može imati najviše do tri osnivača ali samo jednog direktora. Prednost je što je stopa oporezivanja dobiti fiksna (20%) . Negativna stavka je što j. d.o.o. mora 25 % svoje dobiti stavljati u svoje rezerve. Kada rezerve društva pređu iznos od 20.000,00 kn , društvo je prema zakonu dužno obaviti reviziju kako bi moglo preoblikovati društvo u d.o.o. (ako dokapitalizaciju uplatite u novcu, ne postoji obveza revizije). Također je negativni aspekt što poreznu obvezu predstavlja razlika između zaračunatog PDV-a iz izlaznih faktura i pretporeza iz ulaznih faktura, neovisno jesu li su fakture naplaćene ili plaćene.

Obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrt prema djelatnosti dijelimo na: slobodne obrte, vezane obrte i povlaštene obrte.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

Otkup poduzeća je način stjecanja poduzeća, odnosno promjene vlasnika nad poduzećem kupnjom poduzeća ili otkupom njegovih dionica. To je poslovna operacija kupnje poduzeća gdje se obično kupuje kontrolni paket dionica. Buyout se može odnositi na menadžere (management buyout – MBO) ili zaposlene (employee buyout – EBO). kupnja poduzeća ili otkup njegovih dionica najčešće se obavlja uz pomoć financijske poluge, odnosno kredita. Takav način otkupa poznat je pod nazivom leverage buyout – LBO.

Pismo namjere je tvorevina međunarodne poslovne prakse i nije kao poseban “predugovoran” oblik sporazumijevanja uređen propisima. Rezultat toga je da se u praksi pojavljuje pod različitim engleskim nazivima. Mogući sadržaji pisma namjere: - utvrđivanje ciljeva koje stranke žele ostvariti ugovorom, vremenski redoslijed i raspored tema pregovora, mjesto pregovora i osobe koje u njima sudjeluju; pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima postoje različiti stavovi - utanačenja o uzajamnim obvezama o kojima je postignuta suglasnost kao što su sporazumi o diobi troškova, obveza čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti podataka koji su otkriveni tijekom pregovora - predviđanje pobližih sadržaja budućeg ugovora kao i očitovanje spremnosti da se on sklopi, ali ovisno o ispunjenju određenih uvjeta ili nastupanja nekih događaja.

Startup je relativno novi pojam u poslovanju čije pravo značenje zna mali broj ljudi. Naime, nije svako pokretanje posla istovremeno i startup. Prof. dr. sc. Dubravko Babić sa zagrebačkog FER-a definira ih kao one koji "se pretežno bave inovacijama. Novim, nekonvencionalnim, naizgled nemogućim načinom da se nešto riješi, ali na ipak praktičan način i to u razumnom vremenu. Temeljeni su na novim tehnologijama, uglavnom je riječ o malim grupama ljudi koji su uvjereni kako će riješiti problem na nekonvencionalan način te da će svojim pristupom pokoriti svijet."

Inozemne pravne osobe za trajno obavljanje djelatnosti u RH mogu, osim trgovačkog društva, osnovati i podružnicu. Podružnice stranih pravnih osoba nemaju pravnu osobnost, ali su u obavljanju svoje djelatnosti izjednačene s tuzemnim pravnim osobama. Najčešći organizacijski oblik stalne poslovne jedinice putem kojeg strane pravne osobe u RH obavljaju svoju djelatnost su podružnice. Podružnica inozemnih pravnih osoba i trgovaca pojedinaca kao i kod tuzemnih osoba osniva se na temelju odluke o osnivanju koju donosi nadležno tijelo trgovačkog društva ili trgovac pojedinac, a treba je ovjeriti javni bilježnik. Obvezni elementi odluke o osnivanju su: - tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice - predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice - ako je osnivač društvo kapitala, svota temeljnog kapitala i svota uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze - ime, odnosno imena, porezni broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. Kod upisa podružnice u sudski registar uz odluku o osnivanju, prijavi za upis prilažu se u izvorniku i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik: 1. izvadak iz registra u kojem je upisan osnivač iz kojeg mora biti vidljiv pravni oblik, vrijeme osnivanja inozemnog osnivača podružnice i osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti; ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište koje sadržavaju navedene podatke 2. odluka osnivača o osnivanju podružnice 3. ovjereni prijepis izjave o osnivanju po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište (društveni ugovor ili statut osnivača) 4. javno ovjereno skraćeno financijsko izvješće posljednje godine poslovanja osnivača.

Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji je u suštini klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno – dakle razlika između klasičnog i paušalnog obrta nastaje s porezne strane. Paušalni obrtnici porez plaćaju kvartalno (dakle 4 puta godišnje, svaka 3 mjeseca), a iznos poreza ovisi o razredu zarade u kojem se taj obrt nalazi. Visina razreda ovisi o tome kolika su primanja obrta – što je veća zarada, to je i veći iznos poreza

Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za opće interese, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje tog oblika udruživanja.

Obrt paušal nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa. Ne postoji ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak, te je financijski povoljniji.

Paušalni obrt uz stalno zaposlenje je moguć. Drugim riječima, možete otvoriti paušalni obrt uz radni odnos kod drugog poslodavca. Kod paušalnog obrta porez se plaća u paušalnom iznosu, kvartalno, a gornja granica primitaka je 300.000,00 kn. Ako obrtnik prijeđe taj iznos, dužan je ući u sustav PDV-a.

Dodjeljuje se nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima - obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Potpora se može dodijeliti i za više nezaposlenih osoba ako će one zajednički osnovati i započeti s poslovanjem novog poslovnog subjekta, odnosno nastaviti s poslovanjem postojećeg poslovnog subjekta kojeg su preuzeli. Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se primjenom: a) fiksnog iznosa b) varijabilnog iznosa Fiksni iznos potpore je unaprijed određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada podnositelja zahtjeva kao jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi i troškovi sitnog inventara, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično). Fiksni iznos potpore dodjeljuje se u visini od 40.000 kn za registraciju obrta s paušalnim oporezivanjem, te u visini od 55.000 kn za registraciju ostalih organizacijskih oblika poslovnih subjekata (dohodovni obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova), bez potrebe pravdanja navedenih iznosa u troškovniku koji je sastavni dio poslovnog plana. Varijabilni iznosi razlikuju se ovisno o registriranoj djelatnosti za koju se dodjeljuje potpora, a prihvatljivi troškovi mogu se razvrstati u 5 kategorija: - kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno se koristi u vremenu dužem od jedne godine (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.) - kupnja ili zakup licenciranih IT programa - kupnja novih prijevoznih sredstava (neophodnih za obavljanje djelatnosti) - kupnja sirovine i potrošnog materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti do 30% varijabilnog iznosa potpore (samo prerađivačka industrija) - kupnja franšiza

Virtualni uredi su zanimljivo rješenje za sve one kojima fizički ured nije potreban, ali su im potrebne sve prednosti koje on pruža. Poslovna adresa na prepoznatljivoj lokaciji, poštanski sandučić i fiksni telefonski broj pogodnosti su koje, osim što omogućuju značajnu uštedu, poboljšavaju profesionalni imidž tvrtke. Virtualni ured svojim različitim uslugama nudi brojne prednosti svima koji rade od kuće: Značajna ušteda novca, pogotovo prilikom pokretanja poslovanja kad nema potrebe za plaćanjem ureda i režijskih troškova, već se novac može iskoristiti npr. za marketing. Zakup poslovne adrese na atraktivnoj lokaciji stoji daleko manje nego zakup ureda. Ako se radi o jednom zaposlenom, kad mu se posao krene razvijati vrlo vjerojatno će se dogoditi da neće stići sve sam obavljati. Zbog toga mu na raspolaganju stoji virtualni asistent koji se može javljati u ime njegove tvrtke, odgovarati na e-mail, dogovarati sastanke i sl. Omogućava zapošljavanje ljudi iz različitih gradova, čak i država. Opet se to odnosi na one tvrtke i poslovanja koje rade takve poslove da si mogu priuštiti telework. U ovom slučaju takve tvrtke mogu profitirati i sebi izabrati najbolje zaposlenike, bez da se itko mora seliti ili dugo putovati do posla. Fleksibilnost. Uobičajeno radno vrijeme od devet do pet ne odgovara svim ljudima. Neki su produktivniji u rano prijepodne, dok nekim ljudima više odgovara započeti raditi u poslijepodnevnim satima, što su pokazala i istraživanja. Bitno je i da zaposlenici ne moraju uzimati slobodne dane ako imaju privatne obveze (odlasci liječniku, roditeljski sastanci i sl.), već jednostavno to vrijeme mogu nadoknaditi radeći ranije ili kasnije u tom danu. Već spomenuti telecommuting i sve pogodnosti koje donosi. Produktivnost kod kuće. Zaposlenici mogu bolje posložiti prostor gdje će obavljati svoj posao. Mogu si organizirati vrijeme u kojem će raditi i vrijeme za odmor. Pokazalo se da osobama koje rade od kuće treba manje vremena da završe neke zadatke zahvaljujući činjenici da nema uobičajenih uredskih ometanja, kao što su uredska buka i drugi djelatnici u prostoru. Iz svega navedenog možemo zaključiti da nam danas na raspolaganju stoje sva moguća rješenja za uspješno poslovanje koje možemo voditi od kuće. Ako se radi o poslu za koji nije potrebno više od računala, mobitela i internetske veze, još više u fokus dolaze prednosti rada od kuće i virtualnog ureda. Svjesni smo nedostataka koje sa sobom donosi takvo poslovanje, najviše u pogledu društvene interakcije koja izostaje, ali i to se može prevladati. Zasad svi argumenti idu u korist radu od kuće, kojeg su poduprla različita provedena istraživanja i potvrdila sve gore navedene prednosti.

Uobičajeno razmišljanje je kako je to zapravo kreacija boljeg proizvoda ili procesa. Najinovativnije tvrtke ujedinjuju težnju za inovacijom izvan konvencionalnih okvira. Inovacije guraju menadžere izvan okvira klasičnog razmišljanja. Uloga inovacije je ponajprije stvaranje dodatne vrijednosti kompaniji. Sve što omogućuje da se to postigne na neki noviji i bolji način, slobodno se može nazvati inovativnošću.

Pet glavnih koraka u procesu stvaranja inovacija: - Zamišljanje (posjedovanje inicijalnog osjećaja o prilici na tržištu) - Inkubacija (unaprjeđivanje inovacije de one mjere koja je dovoljna kako bi se mogla komercijalizirati) - Demonstracija (izrada prototipa i dobivanje potvrdnih informacija od potencijalnih investitora i kupaca) - Promocija (uvjeriti tržište da prihvati inovaciju) - Podupiranje (osigurati proizvodu ili procesu najdulji mogući životni vijek na tržištu)

Patent je pravni spis, što ga izdaje ovlaštena ustanova a kojom se vlasniku daje ekskluzivno pravoprimjene izuma u određenoj državi. Patent je zapravo isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma. Zakonodavstva pojedinih zemalja redovito određuju vrijeme isključivog korištenja patenta. Da bi se koristili patentiranim izumom, drugi proizvođači moraju dobiti dozvolu nositelja patenta i prema sporazumu dati mu odgovarajuću naknadu. Širenjem i intenziviranjem znanstveno-tehnološke revolucije raste broj patenata. U tome prednjače najrazvijenije zemlje, osobito Japan, SAD i zemlje Europske unije.

Licenca označava dozvolu nositelja određenog prava industrijskog vlasništva nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi za korištenje tog prava. do licence dolazi ukoliko nositelj prava odluči ugovorom o licenci u cijelosti ili djelomično prenijeti pravo upotrebe predmeta licence na drugog vlasnika. Predmet ugovora o licenci mogu biti modeli, izumi, ideje, patenti, uzorci, znanje, robne marke i zaštitni znakovi.

Crowdfunding je način prikupljanja novca za financiranje projekata i poslovanja. Omogućuje prikupljačima sredstava prikupljanje novca od velikog broja ljudi putem online platformi. Crowdfunding najčešće koriste startup tvrtke ili rastuće tvrtke kao način pristupa alternativnim fondovima. Primjer crowdfundinga bio bi GoFundMe. GoFundMe je tvrtka za grupno financiranje koja se temelji na donacijama, i iako je poznata po tome što se koristi za više dobrotvornih inicijativa, tvrtke također mogu iskoristiti prednosti platforme. Ovo je izvrsna opcija za neprofitne organizacije i tvrtke koje imaju inicijative temeljene na uslugama.

Venture capitalist je privatni kapitalni investitor koji osigurava kapital tvrtkama s velikim potencijalom rasta u zamjenu za vlasnički udio. To bi moglo biti financiranje startup pothvata ili podrška malim tvrtkama koje se žele proširiti, ali nemaju pristup tržištima dionica. Google Inc je, na primjer, veliki venture capitalist. Njegov odjel, Google Ventures, fokusiran je na rizični kapital. Google Ventures također ima veliki europski ogranak, koji je tvrtka osnovala s početnim ulaganje od 100 milijuna dolara.

Poslovni anđeli su fizičke osobe koji ulažu u startupove u ranim fazama razvoja. Osim kapitala, poslovni anđeli djeluju kao mentori, te dijele svoja poslovna znanja, iskustvo i kontakte. Iznimno je važno za budući razvoj startupa ako primi ulaganje uspješnih osnivača i poduzetnika koji su i sami stvorili poduzetničku uspješnu priču.

Ciljanu skupinu definiramo kao naš osnovni skup potencijalnih kupaca ili klijenata, oni koji će predstavljati srž našeg biznisa i prema kojima ćemo krojiti svaki element našeg marketing miksa.

Likvidnost označava odnos između raspoloživih sredstava i pristiglih obveza. Likvidnost poduzeća nerijetko se definira kao njegova sposobnost da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Ova sposobnost poduzeća uvjetovana je nizom elemenata: prije svega protokom obrtnih sredstava kroz njegov poslovni ciklus, rokom dospijeća obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja.

Makroekonomija izučava globalne veličine (društveni bruto proizvod, njegovu strukturu i kretanje, agregate ponude i potrošnje, cijene i njihovo kretanje, investicije, odnose i kretanja u međunarodnoj razmjeni, društvene financije itd.). Pored objašnjavanja objektivnih zakonitosti u gospodarskim pojavama primjenom metoda ekonomske analize (ekonometrija), traži odgovarajuća rješenja za praktičnu ekonomiju (ekonomsku politiku).

Marža je razlika između prodajne i nabavne cijene, te se iz nje pokrivaju svi troškovi trgovine. Najčešće se računa kao postotak od nabavne cijene.

Mikroekonomija je dio gospodarske znanosti koji proučava ekonomsko područje djelovanja poduzetništva, poslovnosti, poduzeća i svih drugih subjekata koji se javljaju na tržištu ponude i potražnje. za razliku od mikroekonomije, makroekonomija se bavi narodnim gospodarstvom kao dijelom društvenog sustava.

Monopol je situacija gdje jedno poduzeće ili grupa njih ima moć nad tržištem. Potpuni monopol je tržišna situacija u kojoj se na strani ponude nalazi samo jedan ponuđač, a na strani potražnje je velik broj kupaca. bilateralni monopol je u slučaju kada su na strani ponude i na strani potražnje jedan ponuđač i jedan kupac. Postoji još i parcijalni monopol, kada pored glavnog ponuđača djeluje i drugi, ali nevažni ponuđač (autsajder), koji ne utječe na tržišne odnose.

Obveznica označava dužnički vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da će isplatiti novčana sredstva označena u obveznici u određenom roku i uz određenu kamatu. obveznice (bonds) su dugoročni dužnički vrijednosni papiri s rokom dospijeća preko jedne godine. Kupac obveznice posuđuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju, a izdavatelj obveznice jamči da će tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja imatelju obveznice godišnje plaćati utvrđeni iznos kamata, te o dospijeću obveznice isplatiti iznos na koji ona glasi.

Solventnost je sposobnost redovitoga, pravodobnog i urednoga podmirenja dospjelih obveza raspoloživim novčanim sredstvima. Određuje se omjerom imovine i obveza poduzeća, a omjer je kod solventnih poduzeća veći od jedan (imovina veća od dugova).

Račun dobiti i gubitka definiramo kao financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje. Sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog financijskog rezultata u određenom obračunskom razdoblju. Njegova osnovna uloga je davanje odgovora na pitanje je li poduzeće ostvarilo svoj financijski cilj – profitabilnost.

To je dokument u kojem su navedeni podaci o službenom putovanju te u kojem su priloženi računi, odnosno druge možebitne isprave, a čime se u konačnici dokazuje nastanak službenog putovanja i predstavlja podlogu za razne isplate (dnevnice i slično). Člankom 8. stavkom 2. Pravilnika propisano je da putni nalog mora imati osobito sljedeće elemente: nadnevak izdavanja ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje mjesto u koje osoba putuje svrhu putovanja vrijeme trajanja putovanja vrijeme kretanja na put podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom, potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat) vrijeme povratka s puta potpis ovlaštene osobe obračun troškova likvidaciju obračuna te izvješće s puta Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci, i to osobito: računi za cestarine, računi za parking, putne karte ili, u iznimnim i opravdanim slučajevima, preslike putnih karata, računi za smještaj i drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.

Avans (engl. advance payment) ili predujam, novčana svota koja pri sklapanju ugovora ili u tijeku njegova ispunjenja jedna ugovorna strana daje na račun ispunjenja obveze, još prije nego što je tražbina dospjela. Prema tome, avans nije konačno ispunjenje ugovorne obveze davaoca avansa, pa ni djelomično ni bezuvjetno plaćanje ugovorene cijene ili druge vrste naknade, jer se ona daje po ispunjenju ugovorene radnje primatelja avansa, a sve pod općim uvjetom da je ugovor uredno ispunjen. Avans se daje u svrhu ispunjenja ugovora, jer se na taj način olakšava, a ponekad upravo i omogućuje ispunjenje, osobito ugovora o djelu i, još više, ugovora o građenju. Avans se, u pravilu, daje u novcu; on prelazi u vlasništvo svoga primatelja, s time da se nakon ispunjenja ugovora uračunava u ispunjenje obveze davaoca avansa.

EBIT predstavlja zaradu prije kamata i poreza. To je jedna od raznih metoda profitabilnosti za poduzeća. Može se izračunati oduzimanjem troška prodane robe, operativnih troškova i neoperativnih troškova od prihoda od prodaje i zatim dodavanjem svih neoperativnih prihoda. Iako se smatraju neoperativnim stavkama, troškovi kamata i poreza isključeni su iz izračuna EBIT-a u svrhu mjerenja profitabilnosti poduzeća bez utjecaja na strukturu kapitala i porezna troškove. Često se EBIT naziva operativna dobit ili operativni prihod. To vrijedi kada nema neoperativnih stavki koje treba obračunati. Iz tog razloga, većina izvora po tom pitanju ne pravi tu razliku iako je važno razumjeti da to su to dvije različite mjere profitabilnosti. EBIT je korisna mjera u praćenju sposobnosti tvrtke da zaradi dovoljno za isporuku profita poslovanju, otplatu dugova i financiranje svojih dnevnih operacija. EBITDA predstavlja zaradu prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije. To je evidencija o iznosu novca koji je tvrtka generirala tijekom razdoblja, prije odbitka troškova, kamata i poreza, te prije uzimanja u obzir amortizacije imovine. Zarada poduzeća nakon kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije je njihov neto prihod. EBITDA se obično promatra kao mjera ukupne sposobnosti poduzeća da generira novac, ne uzimajući u obzir koliko će tog novca biti potrošeno na bitne troškove.

Novčani tijek označava protok uplata i isplata u poduzeću.

Pasiva označava pregled izvora sredstava iz kojih su financirani pojedini oblici imovine. Pasiva je protustrana ili protustavka aktivi kod izrade bilance. U najvažnijem se sastoji od vlastitog kapitala, tuđeg kapitala i rezerviranih sredstava. pri tome je tuđi kapital pretežno u obliku zajma ili kredita, dok su rezervirana sredstva oblik vlastitog ili tuđeg kapitala za koji se unaprijed zna da će u idućem razdoblju biti angažiran u obavljanju gospodarske djelatnosti.

Obrtnik je obveznik poreza na dodanu vrijednost ako isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 300.000,00 kuna. U tom je slučaju obrtnik dužan upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Obrtnik može postati obveznik PDV-a i na početku obavljanja djelatnosti, ako se prijavi u Registar obveznika PDV-a u tekućoj godini kad počinje obavljati poduzetničku djelatnost, i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga. Porezna stopa PDV-a je 25%, ili 13% ili 5%. Obrtnik mora za razdoblje oporezivanja sam utvrditi i obračunati obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a na propisanom obrascu kojeg predaje mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, do 20-og dana u tekućem mjesecu po proteku razdoblja oporezivanja, bez obzira jesu li u tom razdoblju obavljene oporezive isporuke. Obrtnik ima pravo na odbitak pretporeza, a ukoliko je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze, ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.

1. Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi 2. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident) 3. ​Fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak 4. Fizička osoba iz točke 3. ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 995.421,06 eura​ (7.500.000,00 kuna) 5. Iznimno, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, obveznici su poreza na dobit za tu djelatnost 6. Svaki onaj poduzetnik ili njegov pravni sljednik koji se ne ubraja u poduzetnike nabrojane u točkama od 1.-5., a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit ne oporezuje drugdje Predmet oporezivanja je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Stope odnosno odnosno iznos: 10% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 995.421,06 eura (7.500.000,00 kuna), ili 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi veći od 995.421,06 eura (7.500.000,00 kuna​).

Porez po odbitku je porez kojim se oporezuje dobit koju ostvaruje nerezident u Hrvatskoj. Pojednostavljeno, nerezident je poduzeće koje u Hrvatskoj nema registriranu djelatnost ili sjedište. Obveznik plaćanja poreza po odbitku je isplatitelj naknade, a osnovica je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu. Porez po odbitku plaća se na: kamate ,dividende i udjele u dobiti, autorske naknade i naknade za druga prava intelektualnog vlasništva, naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske usluge, naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Porez po odbitku plaća se po stopi od 10% na dividende i udjele u dobiti te 15% na sve ostale navedene naknade. Porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve gore navedene naknade ukoliko je sjedište primatelja naknade u nekoj od država koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe važećem na dan isplate.

Sitni inventar se smatra imovinom koja ima vijek trajanja kraći od godine dana i jedinični trošak nabave manji od 3.500,00 kn (bez PDV-a). Ako organizacija nije u sustavu PDV-a tada se vrijednost gleda kao 3.500,00 kn sa PDV-om. Pod sitnim inventarom se podrazumijeva: · računalna oprema (tipkovnice, vanjska memorija, printeri i sl.) · komunikacijska oprema (mobiteli, telefoni i sl.) · razni alati koji se koriste u poslu (bušilice, pile, vage i sl.) · ostala oprema (stolovi, stolice, police, ormari i sl.) Razlika između osnovnih sredstvava i sitnog inventara se ogleda u njihovom vijeku trajanja. Naime, osnovna sredstva (dugotrajna imovina) imaju vijek trajanja dulji od godine dana dok sitni inventor ima vijek tranja kraći od godine dana. Rashodovanje osnovnih sredstava se događa kada su sredstva dotrajala. Prilikom rashodovanja obvezno je obavijestiti nadležnu poreznu upravu o namjeri uništenja osnovnog sredstva s pozivom djelatniku porezne uprave da nazoči uništenju ili odvozu na otpad osnovnog sredstva. U suprotnom bi nastala obveza obračunavanja PDV-a na ostatak vrijednosti osnovnog sredstva, te bi se zajedno s obračunatim porezom na dodanu vrijednost radilo o porezno nepriznatom trošku u smislu poreza na dobit. U slučaju da je osnovno sredstvo u potpunosti amortizirano, nastala bi obveza obračuna PDV-a na tržišnu vrijednost u trenutku rashodovanja. Rashodovanje sitnog inventara može se definirati kao postupak definitivnog isključenja ove imovine iz uporabe i poslovnog procesa. Razlozi za to mogu biti dotrajalost, uništenje zbog više sile, zastarjelost ili nemar radnika odgovornog za njegovu uporabu. 20 Sve navedeno također vrijedi i za ambalažu.

Obrtnik je obveznik poreza na dodanu vrijednost ako isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 300.000,00 kuna. U tom je slučaju obrtnik dužan upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. Obrtnik može postati obveznik PDV-a i na početku obavljanja djelatnosti, ako se prijavi u Registar obveznika PDV-a u tekućoj godini kad počinje obavljati poduzetničku djelatnost, i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga.

Za sezonski rad do 90 dana u kalendarskoj godini poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu nije potrebna provedba testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U slučaju da poslodavac želi produžiti sezonsko zapošljavanje do 6 mjeseci, dužan je provesti test tržišta rada ako je potrebno, te zatražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Republici Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje, nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku. Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako: ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad ima valjani ugovor o radu ima osiguran primjeren smještaj ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje nema zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku i boravka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska kod reguliranja prve dozvole za boravak i rad -dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produljiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca. Sezonski radnik koji ima važeću dozvolu za boravak i rad i za kojeg je u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji podnesen zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca ili za rad kod novog poslodavca, može nastaviti boraviti i raditi do okončanja postupka.

Platna bilanca je statistički dokument koji obuhvaća sve vanjske transakcije u koje je uključena država, u zadanom vremenskom razdoblju. platna bilanca prikazuje promjene stanja u odnosu na inozemstvo u određenom vremenskom periodu.

Porez je zajednički izraz za sva davanja državi, te se njima zadovoljavaju rashodi države. Drugim riječima, porez je dio dohotka ili imovine što ga država ili teritorijalno-politička jedinica na temelju vlasti uzima od fizičkih i pravnih osoba bez izravne protučinidbe.

Aktiva je dio bilance u kojem je iskazana imovina od koje se očekuju ekonomske koristi. Iskazuje se na lijevoj strani bilance i jednaka je pasivi koja pokazuje iz kojih je izvora imovina pribavljena. S obzirom na pojavni oblik imovine, u aktivi su obuhvaćeni novac i novčani ekvivalenti, prava i potraživanja te materijalne stvari. Najčešće se dijeli na kratkotrajnu (novac, potraživanja, zalihe i sl.) i dugotrajnu (zgrade, strojevi, patenti i sl.). U aktivi se može iskazati i gubitak koji predstavlja smanjenje imovine.

Devizni račun je račun u banci koji služi za plaćanja u stranoj valuti. Uz račun u domaćoj valuti (žiroračun), poduzeća mogu kod poslovnih banaka otvoriti i devizni račun za potrebe poslovanja s poslovnim subjektima u inozemstvu ili radi kupnje deviza na deviznom tržištu i njihovog držanja na deviznom računu, radi dobivanja kredita u stranoj valuti i slično.

Porez na dobit porezna je obveza koju pravne osobe preuzimaju nakon ostvarivanja prihoda u fiskalnom razdoblju koje je obično jedna kalendarska godina. Ovaj se porezni element naplaćuje na dohodak tvrtki i drugih pravnih osoba. Predstavlja važan dio državnog dohotka i stoga se u fiskalnoj panorami može shvatiti kao dopuna porezu na dohodak. Porez na dobit obračunava se na različite vrste pravnih osoba, poput tvrtki, udruga, grupa, zaklada i institucija. Uz to, pravno je primjenjiv i na druge subjekte prisutne u ekonomskoj stvarnosti, poput fondova (na primjer investicijskih ili mirovinskih fondova). Porez na dobit također utječe na one organizacije koje imaju prebivalište ili imaju porezno sjedište u zemlji. Ova vrsta poreza utječe i na ograničena poduzeća ili samostalne poduzetnike, uključujući ljude koji uživaju status autonomnog subjekta

Mladim osobama smatraju se fizičke osobe koje imaju manje od 30 godina, a koje poslodavac odluči po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koje su stupile na snagu 2019. godine dužan je obračunavati samo doprinose iz osnovice: Doprinos za mirovinsko osiguranje - Po stopi od 20%, odnosno 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje - Po stopi od 5% za osiguranika tog osiguranja Od sklapanja ugovora pa nadolazećih pet godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu: Doprinos za zdravstveno osiguranje - Po stopi od 16,5% Zakon o doprinosima navodi tri uvjeta koja se moraju ispuniti kako bi poslodavac mogao koristiti prava na ovu olakšicu: 1. Osoba s kojom se sklapa ugovor mora biti mlađa od 30 godina 2. Ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme 3. Osoba mlađa od 30 godina nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem

Niže možete pronaći mininalnu plaću s obračuom za 2023.g

Ugovor o djelu definiran je kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. U tom smislu bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla. Objekt obveze izvođača je rezultat rada (npr. izrada određenog komada namještaja, a ne sam proces izrade). Takav odnos je kratkotrajan i karakterizira ga samostalnost izvođača radova. Izvođač je obvezan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, u ugovorenom ili razumnom roku. Nakon izvršena posla dužan je predati rezultat rada, osim ako je propao iz uzroka za koji on ne odgovara. Naručitelj je dužan primiti djelo, pregledati ga i o nedostatcima obavijestiti izvođača, a za skrivene nedostatke izvođač odgovara ako se pojave u roku od dvije godine od primitka djela. Dužnost je naručitelja da nakon pregleda i odobrenja djela isplatiti ugovorenu ili na drugi način određenu naknadu. Za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da obavlja poslove koji imaju obilježja ugovora o djelu. Od 1. siječnja 2003. uvedena je obveza plaćanja doprinosa i na primitke po osnovi ugovora o djelu i drugih primitaka koji ne spadaju u radni odnos. Na primitke po osnovi ugovora o djelu plaća se: doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10% (I. stup 7,5 % i II. stup 2,5 %), doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%, porez na dohodak po stopi od 20% i prirez. U nastavku navodimo primjer izračuna plaće radnika temeljem ugovora o djelu, za fizičku osobu s prebivalištem u Zagrebu. Primjer obračuna dohotka temeljem ugovora o djelu Osim ugovora o radu i ugovora o djelu, dohodak se može ostvarivati i temeljem autorskopravnog ugovora ili ugovora o autorskom djelu kako se često naziva u praksi, a on je uređen Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine" br. 167/03., 79/07., 125/11., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17., 96/18.; dalje u tekstu: Zakon). Člankom 5. Zakona definiran je pojam autorskog djela kao originalne intelektualne tvorevine iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Dakle, autorsko djelo izvorna je intelektualna tvorevina koju je ostvario autor, a karakteriziraju ga originalnost, kreativnost i subjektivnost. Djelo se smatra subjektivno originalnim (izvornim) ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo. U Zakonu se kao autorska djela osobito navode: – jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi), – glazbena djela, s riječima ili bez riječi, – dramska i dramsko-glazbena djela, – koreografska i pantomimska djela, – djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, – djela arhitekture, – djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, – fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, – audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), – kartografska djela, – prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Na autorske honorare potrebno je obračunati sljedeće doprinose: za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti: - za umirovljenike i druge osiguranike samo I. stupa – po stopi od 10% ili - za ostale osiguranike obveznike II. stupa – po stopi od 7,5%; doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) – po stopi od 2,5%; doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%. Za razliku od obračuna plaće, doprinosi na autorske honorare se obračunavaju po duplo nižim stopama. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 20%. Pretpostavimo da se isplaćuje autorska naknada fizičkoj osobi iz Zagreba u iznosu 6.000,00 kuna bruto. Izračun autorske naknade je sljedeći:

Struktura naknade koju posrednik zaračunava naručitelju studentskog rada propisana je zakonom. Naknada koju naručitelj plaća posredniku za obavljeni posao, sastoji se od : - Doprinosa za obvezno osiguranje studenta - Zarade studenta - Naknade posredniku Doprinosi za obvezno osiguranje studenata Osnovice, stope i obveznici plaćanja doprinosa za obvezno osiguranje studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika uređeni su Zakonom o doprinosima (NN 84/08, 106/18). Plaćaju se dva posebna doprinosa: - Poseban doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% i - Poseban doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5% Zarada i drugi primici studenata Naknada za obavljeni posao ugovara se u trostranom ugovoru koji zaključuju student, poslodavac i posrednik. Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisan je način i postupak utvrđivanja minimalne naknade po satu studentskog rada. Ako student radi noću, u dane blagdana i neradnih dana, nedjeljom ili prekovremeno, ugovorena satnica se povećava za 50%. Posrednička naknada Posrednik može jedino od naručitelja naplatiti naknadu za posredovanje. Nije dozvoljeno naplatiti naknadu od studenta. Posrednička naknada iznosi 12,5%, obračunava se na neto zaradu studenta i sastoji se od dva dijela: - 12% na neto naknadu student – namijenjeno je za podmirivanje troškova posredovanja i za poboljšanje studentskog standarda (smještaj i prehrana studenata te kulturne i sportske aktivnosti) - 0,5% na neto naknadu studentu – namijenjeno je za financiranje kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode student i studentske organizacije.

U nastavku ovog odgovora možete pronaći prezentaciju Trokut Ured 22. U sklopu prezentacije možete pronaći odgovor na ovo pitanje i mnoga druga. Prezentacija je preuzeta s besplatnog predavanja kojeg je održala naša Ivana Vudrag

U nastavku ovog odgovora možete pronaći prezentaciju Trokut Ured 22. U sklopu prezentacije možete pronaći odgovor na ovo pitanje i mnoga druga. Prezentacija je preuzeta s besplatnog predavanja kojeg je održala naša Ivana Vudrag

U nastavku ovog odgovora možete pronaći prezentaciju Trokut Ured 22. U sklopu prezentacije možete pronaći odgovor na ovo pitanje i mnoga druga. Prezentacija je preuzeta s besplatnog predavanja kojeg je održala naša Ivana Vudrag

Niže možete pronaći izračun za osobne odbitke za 2023.:

Moratorij je odgađanje plaćanja dugova, zbog stanovitih razloga i zaštite dužnika, a određuje ga posebnim aktom država. moratorij se obično određuje u vrijeme većih kriza, elementarnih nepogoda, ratova i sl., kad je naime većem broju dužnika onemogućeno ispunjavanje obveza. Obveze dužnika u vrijeme moratorija miruju.

To je vrsta leasinga koji se ne temelji na stjecanju vlasništva i zato je primjereniji kategoriji potencijalnih korisnika koji u bilancama ne žele opterećivati svoje poslovanje. Iz tog razloga, operativni leasing se još naziva i poslovnim majmom.

Osnovna glavnica je iznos kapitala koji se unosi u poduzeće, te se on upisuje u sudski registar. Osnovnu glavnicu mogu mijenjati odlukom osnivači ili skupština društva.

Pojam osnovna sredstva predstavlja svu imovinu koja je dužeg vijeka i nije financijska. zgrade, strojevi, vozila, namještaj, zemljišta, ali i financijska ulaganja trajnog karaktera kao investicije ili kupljeni udjeli u drugim tvrtkama. uz to, u osnovna sredstva se ubrajaju i neka nematerijalna prava koja su kupljena, kao što su licence, patenti, ali i na tržištu dokazane marke ili neke specifične sposobnosti ili znanja koja posjeduje poduzeće.

Ovrha je prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (pravomoćne presude, vjerodostojni računi). U principu, to je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu.

Svaki građanin EU-a može se prijaviti za financiranje sredstvima EU-a. Ovisno o prirodi vašeg posla ili projekta, možete se natjecati za sredstva iz različitih EU-ovih programa financiranja. Financiranje je moguće i putem programa koje će izravno provoditi države članice, npr. Mehanizma za oporavak i otpornost ili Fonda za pravednu tranziciju. Prije nego što se prijavite za financiranje, svakako uvijek proučite smjernice za poziv kako biste vidjeli ispunjavate li uvjete.

Postoje različite vrste sredstava: bespovratna sredstva, financijski instrumenti (zajmovi, jamstva i vlasnički kapital), subvencije, skrbnički fondovi, nagrade i javna nabava (ugovori o javnoj nabavi). FInancijskom uredbom uređena su pravila za izvršavanje svih vrsta sredstava. Za svaki poziv na podnošenje prijedloga ili ponuda postoje točno određeni kriteriji, zahtjevi i koraci. Upute o postupku podnošenja dobit ćete u okviru odabranog poziva. Nakon što utvrdite da ste prihvatljivi jer ispunjavate kriterije navedene u konkretnom pozivu, možda ćete se trebati registrirati u posebnoj bazi podataka – u smjernicama za taj poziv bit će navedeno trebate li to učiniti i kako. Možda ćete htjeti pronaći partnera. Za pripremu i podnošenje prijedloga trebat će vam vremena i zato je dobro da s tim počnete što prije. Svi dokumenti i predlošci koji su vam potrebni bit će navedeni u smjernicama za poziv koji ste odabrali – svakako ih pažljivo slijedite. U protivnom, javni naručitelj vaš prijedlog može proglasiti nedopuštenim. Za dobivanje sredstava EU-a potrebno je poštovati određena pravila i postupke. To je neizbježno – moramo osigurati da se svaki euro troši na transparentan i ispravan način, na dobrobit građana EU-a. Međutim, EU kontinuirano pojednostavnjuje i modernizira svoja proračunska pravila i nastoji građanima EU-a osigurati pristup sredstvima EU-a da bi mogli financirati svoje ideje. Da bi se uzeo u razmatranje, vaš zahtjev mora biti potpun, koncizan i podnesen na vrijeme putem sustava za elektroničko podnošenje. Programi financirani sredstvima EU-a provode se na jedan od tri načina: u okviru izravnog, podijeljenog ili neizravnog upravljanja. Postupak podnošenja zahtjeva razlikuje se ovisno o načinu upravljanja i programu za koji se prijavljujete.

- Definirajte ciljeve: Vaše ciljeve trebali biste jasno formulirati i uvijek iznova zapisivati. Nikada ne tražite pogreške nego rješenja. - Identificirajte probleme! Problemi su nužan, normalan i neizbježan dio života. Uspješni, sretni ljudi na probleme reagiraju pozitivno i konstruktivno. Rješenje nekog parcijalnog problema može dovesti do rješenja čitave problematične situacije. Neuspjeh je samo prigoda da se stvar još jednom prihvati inteligentnije. - Postavite svrhovita pitanja! Postavljanje točnih – ciljanih pitanja. Postavite sebi neugodna pitanja, prepreke uvijek potražite najprije kod samoga sebe.

- IZDRŽLJIVOST – Bez izdržljivosti ne koriste vam ni najbolji ciljevi ni najbolje pretpostavke. - SVAŠTARENJE – Odavno je poznato da se ne može biti dobar u svemu. - POUZDANOST – Pouzdanost je jedna od značajnih ključeva i činitelja uspjeha. - POSTANITE SPECIJALIST – Kako stvari stoje s vama? Jeste li najbolji na svome području, ili ste barem među najboljima? - STALNO UČITE – Valja učiti cijeloga života. Moramo se stalno obrazovati, aktualizirati svoja znanja, proširivati svoje vidike i razvijati nove ideje. - DAVANJE KORISTI – Riječ je , zapravo, o potrebi davanja ljudima više od onoga što su platili. Što više dajete, više ćete i dobiti. - SAMOPROMIDŽBA – Samopromociji valja pridati posebnu pozornost prigodom primjene načela uspjeha. Nije dostatno ljudima dati više, nego im se mora na to i ukazati.

Kod malih poduzeća planiranje obično obuhvaća sljedeće: - svjesne akcije usmjerene prema racionalnoj uporabi raspoloživih resursa - predviđanje budućih događaja - smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena i sredstava - raspored konkretnih aktivnosti u skladu s uvjetima u okruženju - temeljne prilagodbe tržišnim, tehnološko-tehničkim, organizacijskim i financijskim uvjetima u poslovanju - mjere za usporedbu učinkovitosti vlastitog rada

Poduzetnički inkubator je ograničen prostor na kojem se koncentriraju novostvorena poduzeća. Cilj im je unaprijediti mogućnost rasta i osigurati opstanak stanara pružajući im prostor sa zajedničkom infrastrukturom kao i menadžersku podršku te stručnu pomoć kroz savjetovanje. Osnovni cilj inkubatora jest proizvesti uspješna poduzeća koja su nakon inkubacije financijski samoodrživa i neovisna

Poslovni plan pisani je dokument kojim jasno definirate svoje ciljeve poslovanja i u kratkim crtama prikazujete metode kako ih postići. Njega izrađujete kako biste predvidjeli buduća događanja i način prilagodbe poslovanja uvjetima u okruženju. Vaše šanse da postignete zacrtane ciljeve veće su uz uspješno predviđanje budućih događaja i predviđanje rješenja budućih problema. Bez obzira na sadržaj, svaki poslovni plan treba sadržavati sljedeća četiri elementa Ideja odnosno prilika - Što je poslovna ideja i zašto vjerujete da postoji poslovna prilika za realizaciju te ideje? Kontekst odnosno široka slika razvoja poslovnog pothvata - Koje su karakteristike okruženja u kojem planirate razvijati poslovanje? Ljudi - Tko su nositelji poslovanja te koja znanja, kompetencije i iskustvo posjeduju? Rizik - Koji su najveći rizici koji mogu dovesti do neuspjeha planiranih aktivnosti i realizacije poslovnog pothvata? Kako se zaštititi od tih rizika? Postoji li izlazna strategija i/ili plan promjene modela poslovanja u slučaju neuspjeha prvotnog poslovnog modela? Koji je potencijalni gubitak koji ste spremni preuzeti?

Brend predstavlja viziju, vrijednost tvrtke, ali i način funkcioniranja tvrtke. Za uspješno poslovanje tvrtke potrebno je pozicionirati brend na način da označava usmjerenost kvaliteti i etici u poslovanju, zadovoljenju interesa kupaca, zaposlenih i poslovnih partnera na drukčiji način nego to čini konkurencija. Komunicirajte na ljudskoj razini i stvorite emocionalnu vezu potrošača s Vašom tvrtkom. Vi i Vaši zaposlenici ste najbolji zagovornici brenda. Nitko ne poznaje Vašu tvrtku bolje od Vas. Ispričajte priču o svojem brendu na Vama svojstven način. Učinite to tako da Vas zapamte, da dotaknete svakoga tko čita Vašu priču. Potaknite zaposlenike da osmisle osobni brend koji je sukladan brendu tvrtke i tako dodatno jačajte doseg brenda. Dajte svojim kupcima da objavljuju recenzije ili dijele Vaš sadržaj i time još više daju na važnosti Vašem brendu. Pitajte svoje klijente kako su došli do Vas. To je izvrstan način da dobijete informaciju o tome koje komunikacijske aktivnosti daju najbolje rezultate. Također imajte na umu da je brendiranje maraton te da su strpljenje i dosljednost najvažniji kako bi se Vaš trud isplatio.

Koncept upravljanja odnosima s potrošačima/klijentima izuzetno je značajan u suvremenim uvjetima poslovanja. Upravljanje odnosima s klijentima u neposrednoj korelaciji i s marketingom, odnosno s prodajom. Zadovoljni su potrošači instrument ostvarivanja uspješnosti suvremenih poslovnih subjekata, poglavito danas u suvremenim uvjetima poslovanja kada je konkurencija, nesumnjivo jača nego ikada prije. Brojne su definicije pojma upravljanja odnosima s potrošačima. Treba imati na umu, iako se u biti upravlja s potrošačima u smislu zadovoljavanja njihovih potreba i temeljem toga ostvaruju dugoročni partnerski odnosi između potrošača i ponuđača, neki autori govore umjesto o upravljanju odnosima s potrošačima, o upravljanju odnosima s kupcima. Praktična iskustva ukazuju, a ekonomska teorija potvrđuje, kako je zadovoljstvo potrošača, najvažnija odrednica suvremenoga marketinga. Isto tako jasno je da ukoliko dođe do povećanja nezadovoljstva potrošača, doći će i do smanjenja dobiti poslovnoga subjekta. Važnost je zadovoljstva potrošača rezultirala sustavima praćenja zadovoljstva potrošača. Danas se zadovoljstvo kupaca/potrošača klasificira po sljedećim točkama: vrlo nezadovoljni, nezadovoljni, ravnodušni, zadovoljni i vrlo zadovoljni. U mjerenju zadovoljstva kupaca/potrošača, mjeri se svaki dio ponude, kao i postprodajne aktivnosti. Sve je veći broj onih autora koji ističu važnost razvijanja dugoročnih odnosa s potrošačima, ističući pri tome i Paretovo pravilo sukladno kojem 20% potrošača/kupaca tvori 80% prihoda/dobiti. Pronalaženje novih potrošača rezultira daleko većim troškovima nego li zadržavanje postojećih potrošača.

Zadovoljstvo poslom je višedimenzionalno, može se odnositi na samo zadovoljstvo poslom, ali i na zadovoljstvo odnosima sa nadređenima i podređenima, zadovoljstvo plaćom ili drugim benefitima. Ljudi su zadovoljni dok god smatraju da je njihov posao u skladu s njihovim vrijednostima Složenost čovjeka kao bića, njegovih motiva, želja i osobnosti određuje različite i brojne čimbenike zadovoljstva poslom. Intenzitet je manje ili više izražen ovisno o pojedincu i čimbeniku. Čimbenike zadovoljstava poslom možemo podijeliti u dvije skupine: - organizacijski čimbenici zadovoljstva poslom - osobni čimbenici zadovoljstva poslom a) Organizacijski čimbenici zadovoljstva poslom Plaća i sustav nagrađivanja – jedan od važnijih čimbenika, no ne presudno najznačajniji. Plaća se definira kao naknada koju poslodavac plaća zaposleniku za uloženi rad i postignute korisne učinke sukladno mjerilima vrednovanja rada. Što je plaća viša ljudi su generalno zadovoljniji, međutim percipirana pravednost sustava nagrađivanja značajniji je čimbenik. Dobri rukovoditelji – ovo najčešće podrazumijeva organizaciju rada i tip rukovođenja, što je od iznimne važnosti za uspješnost tvrtki. Menadžer koji ima autokratski stil vođenja, ne daje podršku, ne pokazuje brigu i interes za ljude za većinu ljudi je snaţan izvor stresa. Međuljudski odnosi – dobri odnosi pridonose boljim radnim rezultatima, nameću radni elan, kompenziraju druge negativne emocije. Stalnost i sigurnost posla – sa velikim promjenama na trţištu, ovo je visokorangirani čimbenik, stalnost posla se ne podrazumijeva, nesigurnost dovodi do stresa i slabljenja motivacije. Odgovornost – odgovornost raste sa teškoćama na trţištu i borbom za opstanak. Prihvaćanje od strane kolega –unutarnji motiv, zaposleniku je važan osjećaj prihvaćanja od strane kolega i nadređenih. Uvjeti rada – podrazumijevaju da li se radi o teškom fizičkom radu, intelektualnom radu, ponavljajućim pokretima, dizanju tereta, klimatski i mikrobiološki nepovoljnim uvjetima i sl. odnosno na složenost zadataka, fizičko opterećenje i vrijednosti koje zaposlenik pridaje poslu. U današnje vrijeme zaposlenici su suočeni sa dužim radnim vremenom, izazovima usklađivanja privatnog i poslovnog života, povećanom razinom stresa. Mnoge tvrtke omogućavaju zaposlenicima netradicionalne beneficije i metode, npr. vrtić za zaposlenike, dvorana za tjelovježbu, bazen, rad od kuće, kao značajnu pogodnost za trudnice i mlade majke. Zanimljivost posla – može se odnositi na tehnologiju posovnog procesa, ali i na status ili ugled zanimanja. Sudjelovanje u dobiti – u svijetu je to odavno praksa, uglavnom se odnosi na više ili visoko rangirane zaposlenike. Status ili image poduzeća – odražava identifikaciju sa tvrtkom. Napredovanje – pri tome je važno da tvrtka ima izgrađen sustav napredovanja. Obrazovanje uz rad – vrlo je važno prije svega za tvrtku, a zatim i za samog zaposlenika. Stalno obrazovanje jedan je od najvažnijih oblika upravljanja ljudskim potencijalima. Inženjeri moraju dnevno uloţiti 10 % radnog vremena u nadogradnju svog znanja da bi mogli ostati na razini novodiplomiranih, a čak 20 % - 25 % ako žele zadržati jednaku vrijednost za poslodavca i društvo. b) Osobni čimbenici zadovoljstva s poslom Osobne dispozicije, raspoloženje i emocije - sklonost nezadovoljstvu, kritičkim osvrtima prema samom sebi i drugima, koncentracija na negativne aspekte. Pojedinci skloni nezadovoljstvu koncentrirani su na negativne aspekte sebe samih i drugih. Usklađenost osobnih interesa i posla - zaposlenik koji ima odgovarajuće kvalifikacije za određeno radno mjesto postiže bolje rezultate, a to indirektno pridonosi zadovoljstvu (nagrade). Radni staž i starost – stariji zaposlenici ili zaposlenici sa duljim stažem su u načelu zadovoljniji jer su već utvrdili pozicije, ili su zadovoljni postojećim stanjem i/ili nisu spremni na izazove i/ili promjene. Status – najčešće više pozicionirani zaposlenici su zadovoljniji, a prema nekim istraživanjima sretni ljudi postižu bolje rezultate.

Nakon što je poduzeće razumijelo vrijednost koja se odnosi na na tržište, te kada smo odabrali ciljanu klijentelu kojoj ćemo prodavati naše proizvode i usluge, potrebno je iskoristiti pravu strategiju. Sama strategija marketinga svodi se na jednu glavnu okupaciju. Rezultati su nešto što je najveći pokazatelj uspješnosti strategije i bitnije od puno malih aktivnosti i radnji su aktivatori koji daju rezultate za rast poslovanja, takozvani okidači. Poslovno planiranje je aktivnost postavljanja ciljeva poslovnih subjekata te politika i strategija postizanja tih ciljeva. Također, to je izbor ciljeva, predviđanje rezultata te poduzimanje različitih metoda, alternativa i poslovnih odluka za postizanje postavljenih ciljeva. Smjernice kod kreiranja poslovnog plana: · istražite tržište, proučite konkurenciju, · saznajte sve što možete o djelatnosti u kojoj djelujete, provjerite kako su drugi uspjeli u istoj djelatnosti, koliko im je trebalo, koje alate koriste, · proučite trendove, · pronađite statističke podatke za svoju djelatnost, npr. Državni zavod za statistiku...

SWOT analiza jedna je od najpoznatijih i osnovnih tehnika strateške analize unutar poslovnih znanosti. Riječ je o jednom od ključnih alata, vrlo je važan i preporučljiv kod donošenja svih strateških odluka, primjerice otvaranja nove tvrtke, lansiranja novog proizvoda, prestrukturiranja organizacije, nastupa na novom tržištu i slično. Može se primijeniti na bilo kojem području i zato je vrlo česta u uporabi. SWOT analiza analizira i identificira četiri aspekta, a to su: S Strengths (snage), W Weaknesses (slabosti), O Opportunities (prilike), T Threats (prijetnje). Promatranjem vlastitih snaga i slabosti u kombinaciji s prilikama i prijetnjama dolazimo do strateških saznanja kako bismo mogli poduzeti pravilne mjere i aktivnosti za postizanje poslovnih i drugih ciljeva tvrtke.

Digitalnim nomadima može se odobriti privremeni boravak koji omogućava život i rad u Hrvatskoj do godine dana. Nakon isteka godine dana, digitalni nomadi mogu ponovno podnijeti zahtjev za reguliranje privremenog boravka, a nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka.

Prvi korak u procesu podnošenja zahtjeva za vizu je podnošenje zahtjeva za vizu koristeći obrazac zahtjeva koji odgovara dotičnom odredištu. Ako imate sve informacije pri ruci, u većini slučajeva zahtjev ne bi trebao trajati više od deset minuta. Obrazac vam također omogućuje da istovremeno podnesete zahtjev za vizu za do devet drugih pratitelja. U obrascu ćete morati ispuniti svoje kontakt podatke, podatke o putovanju, podatke o putovnici i odgovoriti na pitanja o svom porijetlu. U nekim slučajevima može biti potrebno dodati fotografiju putovnice, skeniranu putovnicu ili posjetnicu u zahtjev za vizu. Provjerite je li fotografija oštra, novija i u boji te da se u slučaju fotografije za putovnicu ne smiješite na njoj. Kada su popunjena sva polja, plaćanje se može izvršiti bez naknade za transakcije gotovo svim popularnim metodama plaćanja na mreži, kao što su bankovna kartica, Visa kartica, Mastercard, American Express, Bancontact ili PayPal. Zahtjev se može podnijeti online (https://digitalnomadscroatia.mup.hr/Pages/Zahtjev), a bit će proslijeđen nadležnoj policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka u Republici Hrvatskoj. Zahtjev se može podnijeti i nadležnom tijelu ovisno o tome je li državljaninu treće zemlje potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku ili ne. Presliku dokumentacije potrebno je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Privremeni boravak odobrava se na godinu dana, te nije moguće produljenje. Nakon isteka roka od 6 mjeseci od isteka važenja privremenog boravka digitalnog nomada, može se podnijeti zahtjev za ponovno reguliranje navedenog boravka.